Lista stabala, grmova i sl.

Naziv	Napomena
Bambus	Smije se davati samo pravi bambus. Druge sorte mogu biti otrovne
Javor	Bez pupoljaka i cvijetova - samo u malim količinama
Jabuka	Neograničeno
Breza	Listovi djeluju diuretski
Kruška	Neograničeno
Bukva	Listovi imaju puno oxalne kiseline, samo u malim količinama
Joha	Samo u malim količinama
Jasen	Nisu sve vrste jasena podobne, plodovi/bobice i pupovi nisu dozvoljeni
Smreka	Zbog visoke koncentracije eteričnih ulja, samo u malim količinama
Lješnjak	Neograničeno
Grm borovnice	Neograničeno
Grm ribiza	Neograničeno
Bor	Vidi pod: Smreka
Trešnja	Nije podobna za svaki dan, povremeno dozvoljena
Lipa	Listovi su jaki diuretik - samo u malim količinama
Topola	Samo u malim količinama
Šljiva	Nije podobna za svaki dan, povremeno dozvoljena
Vrba	Samo u malim količinama
Napomena:	Nažalost postoji još uvijek krivo mišljenje da se grančice i listovi koštunjićavog voća, zbog sadržaja plave kiseline ne smiju hraniti. Jedna mala količina te kiseline je sadržana u samoj koštici, ali je grančice i listovi ne sadrže. Listovi tih stabala smiju biti na jelovniku rijetko. Tuje, čempresi i tise su jako otrovni. Kesten sadrži supstance koje nadražuju probavni trakt te je zabranjen. Hrast ima veliki postotak tanina, pa je otrovan. Kesten, orah i hrast su zabranjeni, osim u medicinske svrhe.

 

C-vitamin spada u topive vitamine koji se samo u malim količinama i za kratko vrijeme mogu pohraniti u organizmu.

Zamorčići, kao i ljudi, nemaju sposobnost sintetiziranja C-vitamina u organizmu, te mogu dobiti skorbut i ovisni su o svakodnevnom unosu C-vitamina kroz hranu.
Dnevna potrebna količina C-vitamina iznosi 10-20 mg/kg.

Višak C-vitamina se izbacuje preko bubrega.

Tek okoćeni zamorčići su dobili od majke, preko placente, malu zalihu C-vitamina. Za kratko vrijeme se ovaj vitamin C pohrani u jetri: traje samo koliko i prijelazno vrijeme dok mali zamorčići ne počnu sami uzimati potrebne količine C-vitamina preko zelene hrane. Ukoliko ga ne mogu unijeti u dovoljnim količinama, već nakon 2-3 tjedna nastupaju simptomi nedostatka C-vitamina.

Kod nestručnog hranjenja dolazi, naročito zimi, do poslijedica nedovoljnog unosa C-vitamina, pa i do smrti. Razlozi koji dovode do nedostatka C-vitamina su slijedeći:

• hranjenje gotovim mješavinama kojima je prošao rok čuvanja i koje su stoga izgubile deklarirane količine vitamina
• pelete koji su obogaćeni C-vitaminom zamorčići neće jesti
• nedovoljne količine zelenila i hranjenje zelenilom koje ima nisku količinu C-vitamina
• anoreksija uzrokovana anomalijama zubi, oboljenja probavnog trakta i t.d.

Skotne i bolesne životinje imaju generalno povišenu potrebu za C-vitaminom.

Kako bi izbjegli nedostatak vitamina, potrebno je paziti na pravilnu ishranu. Tako je najbolji izvor za zdravlje neophodnih vitamina i minerala svježa, zelena hrana.
Skotne ženkice imaju povišenu potrebu za C-vitaminom, kao i mlade životinje, te je kod njih izuzetno važno paziti na unos dovoljne količine tog vitamina.

Simptomi nedostatka C-Vitamina:
- oslabljen imunitet sa povišenim rizikom od prehlade i infekcija (ekcemi oko ustiju, cheilitis)
- tjelesna slabost i umor
- unutarnja krvarenja - nedostatak askorbinske kiseline smeta sintezu u vezivnim tkivima i kao poslijedicu ima lomljivost vezivnih tkiva i pojačano propuštanje krvnih sudova
- myositis i artritis su odgovorni za bolnu osjetljivost udova i oticanje zglobova
- životinje leže sa raširenim nogama na strani
- poremećaj u rastu dlake
- usporeno zacjelivanje rana
- rasparani uglovi ustiju (ekcem)
- upale zglobova i mišića
- ubrzano starenje
- depresije
- poremećaj u rastu (i kostiju) kod mladih životinja
- loše zarastanje rana
- spolni organi mogu zakržljati
- pojačan osjećaj hladnoće

Umjesto dodavanja umjetnih, vitaminskih kapi, bolje bi bilo odmah pripaziti na uravnoteženu ishranu. Zamorčići, koji dobivaju dovoljne količine svježe hrane, ne trebaju dodatak C-vitamina. Vitamin C koji dobe preko hrane se u svakom slučaju najbolje u organizmu apsorbira.
Umjetni vitamin C u vodi se ne može točno dozirati, te se mora izbjegavati njegovo dodavanje.

Vitaminom C su najbogatije slijedeće namirnice (sortirane od najviše količine C-vitamina prema nižoj): šipak, koprive, peršin, paprika, brokula, komorač, kivi, jagode i naranče.

Vitamin C zimi
Upravo zimi se mora paziti da zamorčići putem svježe hrane i dalje dobivaju dovoljno C-vitamina. Kako se u zimskim mjesecima mora posegnuti za povrćem uzgojenim u stakleniku, to može biti otežano. Ako primjetite bilo koje naznake nedostatka C-vitamina kod svojih ljubimaca, odmah se posavjetujte sa veterinarom. Za zamorčiće se može u nuždi posegnuti i za C-vitaminskim preparatima iz humane medicine, koji se mogu dobiti u apoteci.

Odrastao zamorčić treba dnevno između 10 i 20 mg vitamina C. U držanju zamorčića u stanu to iznosi odprilike 10mg, u držanju vani ca 15mg, a skotne ženke trebaju ca 20mg. Kako bi životinjama osigurali potrebnu količinu vitamina C, možemo na osnovu ove tabele iskombinirati optimalnu količinu hrane koja bi zadovoljila njihove potrebe za C vitaminom. Imajte na umu da namirnice kad stoje gube jedan dio vitamina, a zimi je prosječno količina vitamina C u namirnicama smanjena za 1/3. Svi podaci su prosječni podaci, jer variraju ovisno o vrsti skladištenja, samoj vrsti namirnice (različite vrste mrkve, različite vrste jabuka i t.d.) i porijeklu iste. Složiti ćete se samnom da dodavanje C-vitamina kod optimalnog kombiniranja namirnica na osnovu ove tabele neće biti potrebno, iako ga svuda preporučuju. Predoziranje umjetnim C-vitaminom može zapravo biti vrlo štetno - zakiseliti urin, izazvati promjene na očima zaključno sa okoštavanjem ciliarnog tijela, pogoršati postojeću artrozu u koljenima, dovesti do oštećenja bubrega i iritacije na koži (naročito u predjelu usta, jer prezakiseljena hrana nagriza kožu, u tako oštećenu kožu se uvuku bakterije i onda se stvaraju kraste i infekcije - prezakiseljena hrana nije jedina uzrok tome, već stres i pad imuniteta, a kiselost samo potpomaže).

Ukoliko je ipak potrebno dodavati umjetni C-vitamin, kao, skotnim ženkama ili oboljelim jedinkama, čija dnevna potreba za C-vitaminom iznosi 20 mg/kg (20 mg na 1 kg tjelesne težine), onda ga je potrebno substituirati preko vode za piće. Zbog nestabilnosti C-vitamina preporučuje se za 50-100 mg askorbinske kiseline dodati 100mg stabilizirajuće limunske kiseline na 100 ml vode za piće.

U tabeli se također nalaze i nepodobne namirnice. Imajte na umu činjenicu da svaka namirnica, kod jednoličnog i pretjerano jednostranog hranjenja može dovesti do teških zdravstvenih poremećaja. Najvažnije od svega je kombinirati i svakodnevno ponuditi različite namirnice.
Ako kod namirnice stoji "-" to znači da jednostavno količine vitamina C, kalcij i fosfor nisu poznati i treba je koristiti u okvirima normalnog hranjenja.

Samo po sebi je razumljivo da namirnice ne smiju biti špricane.

Kod životinja sa već oštećenim bubrezima može povišeni unos kalcija dovesti do kamenca u mjehuru i bubrezima.