Lista povrća
| Skoro svakodnevno | Često, 2-4 puta na tjedan | Povremeno, 1-2 puta na tjedan | Rijetko i malo, 1-2 puta na mjesec |
Naziv |
Ugljiko- hidrati |
Vit C |
Kalcij |
Fosfor |
g / 100g |
mg / 100g |
mg / 100g |
mg / 100g |
|
- |
5 |
12 |
20 |
|
- |
50 |
125 |
55 |
|
Zbog velike količine Oxalne kiseline samo u malim količinama hraniti |
||||
- |
49 |
20 |
54 |
|
oprezno hraniti, ukoliko je životinja sklona nadimanju, ne davati jer uzrokuje stvaranje plinova. Ako se prije davanja drži 2 dana u hladnjaku, navodno je lakše probavljiv. Vanjski, oštećeni listovi se odstrane, prije hranjenja oprati Vidi pod: zeljanice |
- |
110 |
100 |
80 |
Jača imunitet. Vidi pod cvjetača i pod zeljanice |
||||
Artičoka
|
11,7 |
44 |
90 |
|
Cikorija, belgijska endivija, zeleni dio biljke
|
- |
10 |
20 |
23 |
Visoki udio Oxalne kiseline u vanjskim listovima. Vrijedi kao kod ostalih salata: sadrže visoki postotak Nitrata. Sadržaj nitrata u salatama pak ovisi o vanjskim uvjetima: godišnjem dobu, periodu berbe, porijeklu i sl., tako da ih se ne može generalizirati. Nitrat nije otrovan, on je predstupanj organizmu otrovnom Nitritu. U tijelu mikroorganizmi razgrade Nitrat u Nitrit. U manjim količinama nije štetan i svakodnevno hranjenje jednim ili dva listića salate po životinji ne može štetiti. Vanjske listove je potrebno ukloniti, listove prije hranjenja dobro oprati, tvrda sredina se ne daje već se ukloni. Ukoliko životinja ima probavne probleme, salate se izbjegavaju. Vidi pod salate |
||||
- |
35 |
40 |
30 |
|
Vidi pod Cvjetača i pod: zeljanice |
||||
1,7 |
3,9 |
19 |
20 |
|
Vidi pod salate |
||||
0,3 |
10 |
50 |
60 |
|
Visoki udio minerala kao Kalij, Fosfor, Kalcij i željezo, kao i vitamini A, B i C, sadrži inulin koji djeluje na žuč i izbacivanje urina kao i na poticaj apetita. Ostale informacije vidi pod salate |
||||
Radić (Radicchio)
|
- |
8 |
19 |
40 |
Slobodno se daje, na početku polaganije privikavati životinju jer u velikim količinama, ako zamorčić nije na njega naviknut, može izazvati proljev. |
||||
0,7 |
30 |
30 |
49 |
|
Vidi pod: Cikorija |
||||
2,9 |
93 |
100 |
51 |
|
Čvor stabiljaka i zeleno djeluju povoljno kod probavnih smetnji, visoki udio minerala i vitamina, može lagano ofarbati urin. |
||||
- |
110 |
210 |
80 |
|
Dobar izvor vitamina i minerala za zdravu zimsku prehranu. Vidi pod: zeljanice |
||||
Krastavac sa korom
|
2,0 sušeni: 71,0 |
10 |
20 |
24 |
Sve vrste krastavaca su dozvoljene. U jako velikim količinama dovodi do mekane stolice. |
||||
1,0 |
14 |
35 |
30 |
|
| Vidi pod: salate | ||||
4,8 |
64 |
70 |
50 |
|
Listovi se mogu davati, ali samo dobro oprani. Vidi pod: Cvjetača Vidi pod: zeljanice |
||||
12,6 sušena: 78,0 |
18 |
25 |
30 |
|
Sve sorte koje su i za ljudsku prehranu su dobre i za zamorčiće. Ukrasne, naravno, ne. Koštice ne hraniti. |
||||
- |
35 |
100 |
40 |
|
Radi visokog udjela Oxalne kiseline, davati samo u malim količinama |
||||
5,2 sušena: 37,5 |
7 |
40 |
30 |
|
Listovi i korijen - mrkva u većim količinama može ofarbati urin narančasto. Sadrži dosta šećera pa pretilim životinjama ne pretjerano davati. Više informacija o mrkvi: Mrkva, ipak ne tako nezdrava |
||||
- |
17 |
50 |
70 |
|
Sličan mrkvi, vidi pod mrkva sušeni korijen narezan na kockice se zimi može davati u malim količinama kao poslastica Listovi i korijen su jestivi, kao kod mrkve |
||||
žuta: 4,9 zelena: 2,9 crvena: 6,7 |
Crvena: 150 Žuta: 294 Zelena: 192 |
Crvena: 15 Žuta: 51 Zelena: 10 |
Crvena: 35 Žuta: 26 Zelena: 25 |
|
Peteljku i nezrele dijelove odstraniti jer sadrže Solanin. Ljute sorte ne davati. Crvena ima dosta šećera. |
||||
Korijander, listovi
|
- |
6,8 |
17 |
18 |
5,7 sušeni: 9,9 |
41 |
60 |
60 |
|
Sve vrste peršina spadaju u kvalitetnu zimsku hranu |
||||
- |
- |
- |
- |
|
Šampinjoni se dobro podnose, ali ne spadaju u hranu za zamorčiće |
||||
3,9 |
22 |
100 |
40 |
|
Sadrži puno Omega 3 masnih kiselina kao Vitamin B1, B2 i B6 |
||||
- |
- |
- |
- |
|
| Lišće rado jedu, ali se smiju davati u malim količinama jer imaju sastojke (Senf ulje - glukosid) koji mogu nadraživati dišne puteve | ||||
- |
24 |
36 |
45 |
|
Bogata vitaminima, vidi pod Cikorija i pod salate |
||||
Batat (slatki krumpir)
|
17,1 |
17 |
55 |
|
Ima dosta šećera, samo povremeno davati |
||||
Romanesko (zelena cvjetača)
|
- |
49 |
20 |
54 |
Vidi pod: Cvjetaća |
||||
Cikla gomolj
|
4,8 sušena: 42,1 |
5,1 |
25 |
38 |
Zbog visoke količine Oxalne kiseline dozvoljene su samo jako male količine - farba urin i izmet crveno! |
||||
Cikla, listovi
|
- |
- |
- |
- |
Bogati mineralima i vitaminima |
||||
- |
15 |
160 |
52 |
|
Sadrži jako visoke koncentracije Nitrata, ulja senfa, spada u rod kupusa, a ne salata, te je samo u malim količinama dozvoljena |
||||
2,2 sušeni: 19,5 |
9 |
70 |
90 |
|
Korijen celera dobro oprati ili, još bolje, oguliti. Obje vrste celera se mogu zajedno sa listovima hraniti. |
||||
- |
21 |
22 |
52 |
|
Šparoga je diuretik i daje se rijetko u samo malim količinama, ali treba paziti da životinja ima dovoljno vode za piti |
||||
Rotkva, stočna
|
- |
38 |
50 |
30 |
Hranjiva i bogata vitaminima zimska hrana |
||||
- |
4 |
50 |
75 |
|
Samo oguljena u malim količinama davati, djeluje kao diuretik |
||||
2,8 sušena: 57,1 |
22 |
13 |
25 |
|
Zelene dijelove ukloniti, stabiljka i listovi su otrovni, paradajz može u većim količinama dovesti do proljeva |
||||
3,9 sušeni: 19,0 |
4 |
10 |
78 |
|
Dozvoljeni su svi dijelovi biljke (listovi, cvijetovi). Korijen bi trebao biti rijeđe na jelovniku jer spada u jaku hranu te sadrži teško probavljiva vlakna i može dovesti do probavnih smetnji (proljev i nadimanje). Korijen se smije tek nakon prvog mraza brati i prije hranjenja dulje vrijeme držati na hladnom. |
||||
2,2 sušena: 78,0 |
16 |
23 |
23 |
|
ne vole je svi zamorčići |
||||
- |
12 |
5 |
120 |
|
Listovi su svježi ili sušeni slasni i zdravi (nešpricani!). Klipovi se smiju samo rijetko davati jer jako debljaju |
||||
Po zdravlje opasno povrće: |
Lukovičasto povrće kao poriluk, kapula, vlasac nisu poželjni, a ukoliko se ipak daju onda samo u jako malim količinama.
|
|||
C-vitamin spada u topive vitamine koji se samo u malim količinama i za kratko vrijeme mogu pohraniti u organizmu.
Zamorčići, kao i ljudi, nemaju sposobnost sintetiziranja C-vitamina u organizmu, te mogu dobiti skorbut i ovisni su o svakodnevnom unosu C-vitamina kroz hranu.
Dnevna potrebna količina C-vitamina iznosi 10-20 mg/kg.
Višak C-vitamina se izbacuje preko bubrega.
Tek okoćeni zamorčići su dobili od majke, preko placente, malu zalihu C-vitamina. Za kratko vrijeme se ovaj vitamin C pohrani u jetri: traje samo koliko i prijelazno vrijeme dok mali zamorčići ne počnu sami uzimati potrebne količine C-vitamina preko zelene hrane. Ukoliko ga ne mogu unijeti u dovoljnim količinama, već nakon 2-3 tjedna nastupaju simptomi nedostatka C-vitamina.
Kod nestručnog hranjenja dolazi, naročito zimi, do poslijedica nedovoljnog unosa C-vitamina, pa i do smrti. Razlozi koji dovode do nedostatka C-vitamina su slijedeći:
- hranjenje gotovim mješavinama kojima je prošao rok čuvanja i koje su stoga izgubile deklarirane količine vitamina
- pelete koji su obogaćeni C-vitaminom zamorčići neće jesti
- nedovoljne količine zelenila i hranjenje zelenilom koje ima nisku količinu C-vitamina
- anoreksija uzrokovana anomalijama zubi, oboljenja probavnog trakta i t.d.
Skotne i bolesne životinje imaju generalno povišenu potrebu za C-vitaminom.
Kako bi izbjegli nedostatak vitamina, potrebno je paziti na pravilnu ishranu. Tako je najbolji izvor za zdravlje neophodnih vitamina i minerala svježa, zelena hrana.
Skotne ženkice imaju povišenu potrebu za C-vitaminom, kao i mlade životinje, te je kod njih izuzetno važno paziti na unos dovoljne količine tog vitamina.
Simptomi nedostatka C-Vitamina:
- oslabljen imunitet sa povišenim rizikom od prehlade i infekcija (ekcemi oko ustiju, cheilitis)
- tjelesna slabost i umor
- unutarnja krvarenja - nedostatak askorbinske kiseline smeta sintezu u vezivnim tkivima i kao poslijedicu ima lomljivost vezivnih tkiva i pojačano propuštanje krvnih sudova
- myositis i artritis su odgovorni za bolnu osjetljivost udova i oticanje zglobova
- životinje leže sa raširenim nogama na strani
- poremećaj u rastu dlake
- usporeno zacjelivanje rana
- rasparani uglovi ustiju (ekcem)
- upale zglobova i mišića
- ubrzano starenje
- depresije
- poremećaj u rastu (i kostiju) kod mladih životinja
- loše zarastanje rana
- spolni organi mogu zakržljati
- pojačan osjećaj hladnoće
Umjesto dodavanja umjetnih, vitaminskih kapi, bolje bi bilo odmah pripaziti na uravnoteženu ishranu. Zamorčići, koji dobivaju dovoljne količine svježe hrane, ne trebaju dodatak C-vitamina. Vitamin C koji dobe preko hrane se u svakom slučaju najbolje u organizmu apsorbira.
Umjetni vitamin C u vodi se ne može točno dozirati, te se mora izbjegavati njegovo dodavanje.
Vitaminom C su najbogatije slijedeće namirnice (sortirane od najviše količine C-vitamina prema nižoj): šipak, koprive, peršin, paprika, brokula, komorač, kivi, jagode i naranče.
Vitamin C zimi
Upravo zimi se mora paziti da zamorčići putem svježe hrane i dalje dobivaju dovoljno C-vitamina. Kako se u zimskim mjesecima mora posegnuti za povrćem uzgojenim u stakleniku, to može biti otežano. Ako primjetite bilo koje naznake nedostatka C-vitamina kod svojih ljubimaca, odmah se posavjetujte sa veterinarom. Za zamorčiće se može u nuždi posegnuti i za C-vitaminskim preparatima iz humane medicine, koji se mogu dobiti u apoteci.
Odrastao zamorčić treba dnevno između 10 i 20 mg vitamina C. U držanju zamorčića u stanu to iznosi odprilike 10mg, u držanju vani ca 15mg, a skotne ženke trebaju ca 20mg. Kako bi životinjama osigurali potrebnu količinu vitamina C, možemo na osnovu ove tabele iskombinirati optimalnu količinu hrane koja bi zadovoljila njihove potrebe za C vitaminom. Imajte na umu da namirnice kad stoje gube jedan dio vitamina, a zimi je prosječno količina vitamina C u namirnicama smanjena za 1/3. Svi podaci su prosječni podaci, jer variraju ovisno o vrsti skladištenja, samoj vrsti namirnice (različite vrste mrkve, različite vrste jabuka i t.d.) i porijeklu iste. Složiti ćete se samnom da dodavanje C-vitamina kod optimalnog kombiniranja namirnica na osnovu ove tabele neće biti potrebno, iako ga svuda preporučuju. Predoziranje umjetnim C-vitaminom može zapravo biti vrlo štetno - zakiseliti urin, izazvati promjene na očima zaključno sa okoštavanjem ciliarnog tijela, pogoršati postojeću artrozu u koljenima, dovesti do oštećenja bubrega i iritacije na koži (naročito u predjelu usta, jer prezakiseljena hrana nagriza kožu, u tako oštećenu kožu se uvuku bakterije i onda se stvaraju kraste i infekcije - prezakiseljena hrana nije jedina uzrok tome, već stres i pad imuniteta, a kiselost samo potpomaže).
Ukoliko je ipak potrebno dodavati umjetni C-vitamin, kao, skotnim ženkama ili oboljelim jedinkama, čija dnevna potreba za C-vitaminom iznosi 20 mg/kg (20 mg na 1 kg tjelesne težine), onda ga je potrebno substituirati preko vode za piće. Zbog nestabilnosti C-vitamina preporučuje se za 50-100 mg askorbinske kiseline dodati 100mg stabilizirajuće limunske kiseline na 100 ml vode za piće.
U tabeli se također nalaze i nepodobne namirnice. Imajte na umu činjenicu da svaka namirnica, kod jednoličnog i pretjerano jednostranog hranjenja može dovesti do teških zdravstvenih poremećaja. Najvažnije od svega je kombinirati i svakodnevno ponuditi različite namirnice.
Ako kod namirnice stoji "-" to znači da jednostavno količine vitamina C, kalcij i fosfor nisu poznati i treba je koristiti u okvirima normalnog hranjenja.
Samo po sebi je razumljivo da namirnice ne smiju biti špricane.
Kod životinja sa već oštećenim bubrezima može povišeni unos kalcija dovesti do kamenca u mjehuru i bubrezima.
