Ljetni problemi

čak i držanje vani za toplog godišnjeg doba donosi sa sobom probleme. Od 25°C postaje za životinje neugodno, a kod temperatura preko 30°C im prijeti toplotni udar! Iz tog razloga ćemo se pozabaviti ljetnim problemima.

Zamorčići loše podnose temperature iznad 22°C. Kako bi izbjegli da zamorčić dobije toplotni udar ili probleme sa krvotokom, trebali bi u svakom slučaju pri temperaturama od 26/30 °C pridržavati se nekoliko pravila:
Idelano bi bilo kod držanja u stanu imati klima uređaj koji bi održavao temperaturu stalnom. Jake oscilacije u temperaturi bi svakako trebalo izbjegavati! Naravno da si ne može svatko takav uređaj priuštiti, ali je i jednostavim sredstvima moguće životinjama ponuditi rashlađenje:

• Dugodlake vrste je potrebno radikalno ošišati na prirodnu duljinu dlake od 1 cm, naročito u predjelu stražnjice
• Postavitie pločice po nastambi, takva hladna mjesta se ljeti naročito rado koriste kao odmarališta. Sanduk sa pijeskom zamorčići isto rado koriste za rashladiti se.
• Pazite na dovoljno prozračivanja kod držanja u stanu! Kada se zamorčići drže vani ne smiju biti zatvoreni u drvenim štalicama - moraju u svakom trenu imati mogućnost izlaska na zrak, u duboku hladovinu koja je prozračna.
• Izbjegavajte direktno sunce u sobi u kojoj držite zamorčiće, zamračite prostoriju, objesite svijetle, vlažne krpe na prozore, kako bi se zrak koji cirkulira mogao hladiti.
• Kod držanja vani, moraju nastambe biti tako smještene da jedan dio nastambe bude u hladovini (oprez: sunce tokom dana mijenja mjesto, pa ono što je prijepodne u sjeni, popodne sigurno nije, a u podne jedva da ima negdje hladovine!) - promatrajte predviđeno mjesto tokom sunčanog dana kako bi mogli predvidjeti kad je sunce na kojem mjestu i da li ima dovoljno hladovine. Kućice i tuneli koji pružaju sjenu, nisu dovoljni, jer se u njima koncentrira vrućina. Ponudite umjesto toga dobro prozračene etaže, a i grmovi pružaju dobru hladovinu. Prekrijte pola kaveza sa bijelom mokrom krpom.
• Ni u kojem slučaju ne bi zamorčići smjeli biti ljeti u običnom kavezu (plastiča posuda-dno, i žičani kavez), bez dodatne zaštite i izlaska na balkon ili u vrt. Neki vlasnici poklope zamorčiće na travnjaku sa gornjim dijelom kaveza, a to je kod jakog sunca opasno po život!
• Stavite više ledenih jastučića u jednu vrećicu, omotajte ručnik oko nje i stavite je gore na žicu od kaveza, na jednu njegovu stranu. Kroz to će strujati hladan zrak. U velikim nastambama možete postaviti staklenu flašu sa smrznutom vodom (flašu samo 3/4 napuniti, inače bi puknula smrzavanjem!), isto tako umotanu u ručnik, direkt u nastambu, kako bi zamorčići sami mogli odlučiti da li će ležati na njoj ili ne. Jastučiće za smrzavanje nikada nemojte staviti direktno u nastambu da ih zamorčići ne bi glodali i otrovali se s njima.
• I vlažni ručnici se također mogu ponuditi. Na primjer, pokriti njima jednu košaricu kako bi se ispod nje zavukli. Kod većih nastambi se može postaviti sušilo za veš, pa na njega objesiti mokre krpe i ručnike kako bi hladili nastambu i životinjice.
• Ako životinjice preko dana dobe izlazak u vrt, treba pritom paziti da imaju više, dobro prozračnih, sjenovitih mjesta. Ni u kojem slučaju ne smiju biti smješteni direktno na sunce (oprez! sunce "šeta"!). Obavezno paziti na to da životinje imaju dosta vode za piće i svježeg zelenila. Kad je preko podne jako visoka temperatura, i životinje nisu cijele godine vani, ne bi smjeli niti preko podneva biti vani. Onda ih se preporučuje nositi u vrt u prijepodnevnim i kasno popodnevnim satima, a preko podne, u klimatizirani stan, ili gore opisane ohlađene nastambe.
• Po velikim vrućinama treba izbjegavati transport, ili ih samo u klimatiziranim vozilima transportirati - pritom mora klima uređaj samo lagano hladiti i životinje ni u kojem slučaju ne smiju biti blizu izvora zraka, kako ne bi obolile od propuha.
• Zamorčićima se može ponuditi i kadica sa niskim ulazom, sa 1-2 cm hladne vode i ručnikom na dnu, kako bi si mogli barem nogice malo rashladiti, ako im je do toga.

Zamorčiće pak nikada ne prisiljavati u vodu! Da li im se ide, neka sami odluče!

Kod velikih vrućina su životinje usporene i malo se kreću. To bi trebalo kod hranjenja imati na umu i odgovarajuće ih hraniti, sa hranom koja nije energetska. Mrkva i ostale vrste povrća se najčešće preko vrućina rado popapaju. Ali nažalost ne bi smjeli životinjicama davati previše salata i krastavaca, prije svega ne preko podne. Svejedno koliko ove osvježavajuće zvuče, ako se životinje slabo kreću i još k tome je jako vruće, dovodi hrana koja ima velike količine vode u sebi do lošeg izgaranja u probavi, pa životinje mogu dobiti bolne plinove. Dakle, hranite tek pred večer veće količine zelenila, a preko dana samo manje količine. Trave i biljke, smiju zamorčići koji se drže vani, naravno, konzumirati, tokom cijelog dana.

Zamorčići se ne mogu znojiti, ne dahću i prekriveni su jako gustim krznom koje se može prilagoditi hladnoći, ali ne može izbacivati višak topline. Kod jako visokih temperatura okoline (direktno sunce, bez mogućnosti povlačenja u hladovinu), naročito kod visoke vlažnosti u zraku, može doći do pregrijavanja zamorčića. Naročito su pogođeni prehranjeni, debeljuškasti zamorčići, kao i starije jedinke ili skotne ženke. Kod jake vrućine treba izbjegavati transporte ili ih transportirati samo u klimatiziranim vozilima (vidi gore).

Simptomi toplotnog udara su: potpuna obamrlost, životinje leže na strani, kratko, brzo disanje, brzi i slabi puls. Ako uočite te simptome kod jedne inače zdrave životinje pri vrućem vremenu, morate hitno reagirati.

• umotajte zamorčića u hladan, vlažan ručnik
• dajte mu tekućine
• uronite mu nogice u hladnu vodu
• odmah ga odvezite veterinaru, koji će mu dati infuzije i evtl. Corticoide protiv zakazivanja krvotoka

Sa odlaskom k veterinaru nemojte čekati do idućeg jutra, ili dok budete imali vremena, jer onda više nećete imati zamorčića kojega bi mogli odvesti. Jedan ne tretirani toplotni udar može unutar najkraćeg vremena dovesti do smrti životinjice.