Vlasnici zamorčića i kunića odbijaju salatu kao niskovrijednu namirnicu. Tome se ne bi nikako pridružili. Većina malih životinja jedu salatu vrlo rado i ona im nikako ne šteti.
Slijedeći su razlozi koje navode ljubitelji životinja, i radi kojih ne žele hraniti svoje ljubimce salatama:
Prije svega se uvijek lisnata salata odbija kao salata koja ima visoki udio nitrata, iako ostale vrste salata imaju čak i puno više nitrata (napr. matovilac), a vrlo često i namirnice koje se svrstavaju u zdrave imaju čak i viši udio nitrata od salata.
Salate zaista spadaju u biljke koje talože puno nitrata u sebi. Količina nitrata u salatama je pak ovisna o godišnjem dobu, trenutku berbe, zemlji porijekla i načina uzgoja, koji su toliko različiti, da bi bilo sasvim pogrešno sve salate generalno kategorizirati u biljku sa visokim postotkom nitrata, te je stoga osuditi kao nezdravu. Iz studije Instituta za okoliš, München, je vidljivo da u prosjeku "eco" salata, tj. salata uzgajana bez umjetnih gnojiva, bez pesticida, bez štetnih dodataka, zaista ima manje nitrata, ali u određenom periodu rasta su "eco" salate čak i jače opterećene nitratom od istovremeno kupljenih salata u trgovinama koje se uzgajaju na konvencionalni način. Dakle, "eco" nije uvijek bolje i zdravije.
Info: Nitrat je spoj elemenata ugljika i kisika. Biljkama je ugljik iz nitrata potreban kako bi proizvodile bjelančevine. Nitrat nije otrovan! Nitrat je predstupanj po zdravlje štetnog nitrita. U tijelu se nitrat reducira u nitrit putem mikroorganizama. U manjim količinama je unos nitrata preko namirnica koje su njime bogate, zanemariva i svakodnevno jedan listić salate (ili kod velikih životinja čak jedan do dva lista salate), ne mogu naškoditi ni jednoj životinji!
Salata se radi svog visokog sadržaja vode, svrstava u manje vrijednu hranu. To je posve neshvatljivo: svakome sisavcu je potrebna voda! Voda ne škodi ni jednoj životinji, naprotiv, koristi joj. Nije štetna niti probavnom sistemu (što se nažalost i dalje čvrsto vjeruje).
Salate imaju nisku hranjivu vrijednost i sadrže malo vitamina. Da li je to zaista točno? Ne, nije: kod analize hranjivih tvari u namirnicama se količina vode ne odračuna, stoga ispadnu navedene hranjive vrijednosti vrlo niske. Kad bi se salati oduzela količina vode, tada bi ubrzo postalo jasno da salate i te kako sadrže vitamine, minerale i sekundarne biljne sastojke.
Vanjski listovi se moraju odstraniti, jer se na njima zadrže štetne tvari. Sredina se također odstrani, jer ona sadrži višu količinu nitrata. Salata se, dakle, za naše ljubimce jednako pripremi, kako bi je mi sebi pripremili. Ostaci salate u kuhinji nemaju u prehrani malih životinja što tražiti!
Ako se salata daje po prvi puta, onda se pro moraju jako male količine pojedinačnih vrsta ponuditi. Ako se salata dobro podnosi, onda se količina može lagano povisiti. Salata ne služi kao glavna namirnica ili namirnica koja se trajno hrani - uvijek se ponudi zajedno sa ostalim zelenilom i hranom. U pravilu se ponude samo manje porcije raspoređene u toku cijelog dana.
Ako Vaš ljubimac ima češće probavne probleme i proljev, onda se salate ne bi smjele hraniti. U tom slučaju životinje i tako pate od nepostojeće ravnoteže crijevne flore, te bi se trebalo preispitati hranjenje i držanje životinja, zapravo, potražiti savjet veterinara i napraviti pregled izmeta. Isto tako može i generalno kriva ishrana (premasna, sa previše proteina, kriva suha hrana, velike količine tovne hrane i sl.) izazvati probavne smetnje i time pojačati proljev.